Imaš ideju. Šta sad!

Startup put nije pravolinijski, već proces pun učenja, uspona, padova i stalnog prilagođavanja, zato je važno da mladi ne čekaju „savršeni trenutak“, već da krenu od problema koji razumiju, razgovaraju sa ljudima, provjere da li on zaista postoji i kroz povratne informacije oblikuju rješenje koje može imati tržišnu vrijednost, oslanjajući se na dostupne programe podrške, poput onih koje realizuje Fond za inovacije.

To je  zajednička  ocjena učesnika  sa panela „ Imaš ideju šta sad“  koji je organizovan u okviru „Future Makers 2026“ završnog segmenta Konkursa za najbolju startup i peduzetničku ideju students Univerziteta Crme Gore, u organizaciji Kancelarije za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore.

Milica Gogić iz Edukativnog centra Dvorište kazala je da je njena ideja nastala iz dugogodišnjeg rada u IT sektoru, roditeljskog iskustva i želje da se djeci složeni sadržaji približe kroz igru, robotiku i digitalne tehnologije.

„Više od 20 godina sam u IT-u i dugo sam radila u razvoju softvera, iz ugla biznis analitičara i konsultanta. Prelomni trenutak u karijeri bio je kada sam dobila treće dijete i odlučila da izađem iz korporativnog okruženja. Željela sam da ostanem u IT-u, ali da svom radu dam humaniju stranu“, navela je Gogić.

Objasnila je da je tako nastalo Dvorište, škola robotike i programiranja, u kojoj se sa djecom radi kroz igru i kreativno učenje.

„Kroz roditeljsko i profesionalno iskustvo vidjela sam da naš obrazovni sistem često kasni za inovacijama i drugačijim pristupima učenju. Nije uvijek stvar samo u digitalnoj tehnologiji, već u načinu na koji se djeci pristupa i kako se učenje može pretvoriti u igru“, rekla je Gogić.

Govoreći o razvoju SHARP platforme, kazala je da je ideja bila da se kulturna baština Crne Gore približi djeci koristeći digitalne tehnologije, robotiku i gejmifikaciju.

„Ja sam matematičarka i analitičarka, a istorija i geografija su mi uvijek bile teže, jer nijesam voljela repetitivno učenje. Sve što nije imalo jasnu logičku vezu brzo bi mi odletjelo iz glave. Upravo iz tog ličnog iskustva nastala je ideja da se sadržaj koji djeci nije uvijek blizak ili zanimljiv približi kroz igru“, navela je Gogić.

Kako je pojasnila, prva validacija ideje dogodila se tokom ljetnjeg kampa u Crnoj Gori, kada je sa djecom testirala mapu po kojoj su roboti „putovali“ kroz različite gradove.

„Kada bi robot stigao na određenu lokaciju, djeca bi dobijala sadržaj o tom mjestu. U početku je to bilo vrlo jednostavno, ali se odmah vidjelo da koncept funkcioniše. Djeca su počela da razvijaju narativ: stigao sam u Kolašin, hajde da vidim šta ima o Kolašinu. Virtuelno su putovala kroz Crnu Goru i tada sam vidjela da uz malo digitalizacije možemo napraviti nešto što može da se primijeni na različite teme i regione“, rekla je Gogić.

Poručila je da je jedan od najvažnijih koraka u razvoju ideje bio okupljanje tima.

„Koliko god ideja bila dobra, nikada ne krećete sami. Ljudi su ključni. Okupila sam suosnivačice koje imaju različita znanja,  project management, edukaciju i rad sa djecom, marketing i prodaju, dok ja dolazim iz IT-a, robotike i edukacije. Kada sam shvatila da ne idem sama i da imam tim, to je bio prelomni trenutak“, istakla je Gogić.

Govoreći o izazovima, Gogić je navelaje da je vrijeme jedan od najvećih problema u startup procesu, posebno kada osnivači istovremeno imaju redovan posao i porodične obaveze.

„Mi smo u timu četiri majke i sve četiri smo zaposlene. To nam donosi veliku prednost jer jako dobro razumijemo problem, ali je najveći izazov vrijeme. Kada razvijate startup, posebno uz porodicu i posao, morate da odvojite mnogo vremena i energije“, kazala je Gogić.

Ona je poručila da je tim važan i u trenucima kada se pojave sumnje.

„Put nikada ne ide pravolinijski. Ima uspona i padova, ali je važno da ne skrenete potpuno sa puta. Kada jedna od nas posustane, druga kaže: idemo dalje. Zato je važno imati ljude od povjerenja, ljude koji vas razumiju i koji mogu da povuku kada je teško“, rekla je Gogić.

Prema njenim riječima, podrška Fonda za inovacije bila je značajna ne samo kroz finansiranje, već i kroz strukturu, mentorstvo i razvoj ideje.

„Program vas natjera da ideju predstavite jasno i koncizno, da sagledate problem, korisnike, proizvod i tržište. Kroz mentorstvo dobijate iskustvo, smjernice i konekcije, što je za startup u ranoj fazi izuzetno važno“, navela je Gogić.

Govoreći o startup ekosistemu u Crnoj Gori,Gogić je kazala da Crna Gora može biti dobra „laboratorija“ za razvoj i testiranje inovativnih rješenja.

„Crna Gora ima veliku prednost jer je mala. Lakše možete doći do ljudi, institucija i prvih korisnika. Ako vam treba validacija od hotela, turističke organizacije ili neke druge institucije, često možete pronaći kontakt i dobiti prvi feedback. Ta mreža ljudi može biti velika prednost“, navela je Gogić.

„Ako jedna ideja ne uspije, to ne znači da druga neće. Kroz cijeli proces mnogo učite o tržištu, korisnicima, timu, sebi i načinu na koji startup funkcioniše“, zaključila je Gogić.

Ivana Gazivoda, predstavnica tima My Turn, kazala je da je aplikacija nastala iz potrebe da se djeca motivišu da se uključe u kućne aktivnosti, a roditeljima pruži alat koji svakodnevne obaveze čini organizovanijim i zanimljivijim.

„My Turn je aplikacija koja se bavi gamifikacijom kućnih aktivnosti za djecu. Namijenjena je roditeljima djece uzrasta od pet do 13 godina, sa ciljem da djecu motiviše da se uključe u korisne aktivnosti, odnosno obaveze koje su i nama, kada smo bili djeca, često bile dosadne“, objasnila je Gazivoda.

Ideja je, kako je navela, nastala tokom akceleratorskog programa u Portugalu, gdje je sa suosnivačicom Milicom razmišljala o problemu koji bi mogle da razvijaju i riješe.

„Još dok smo bile u Crnoj Gori razmišljale smo šta bismo mogle da razvijamo i obje smo se vratile na isto iskustvo  da nijedna od nas nije voljela kućne obaveze. Sa druge strane, primijetile smo da veliki dio tih obaveza i danas najčešće pada na majke. To su bili problemi koje smo željele da riješimo: motivacija djece i pravednija raspodjela obaveza u porodici“, rekla je Gazivoda.

Istakla je da je važno da startup ideja bude povezana sa stvarnim problemom, ali i da se problem ne pretpostavlja, već provjerava sa korisnicima.

„Mnogo je lakše kada rješavate problem iz perspektive ljudi koji ga zaista osjećaju. Mi u trenutku kada smo krenule nijesmo bile roditelji, pa nam je bilo posebno važno da izađemo iz svog kruga i razgovaramo sa ciljnom publikom. Tek kada čujete roditelje, njihove potrebe i dileme, znate gdje treba da idete i kako da razvijate proizvod“, navela je Gazivoda.

Kako je rekla, kroz razgovore sa roditeljima tim je potvrdio da se radi o realnom problemu, dok je dodatni signal došao i sa tržišta van Crne Gore.

„Danas se dešava da, iako aktivno ne radimo marketing u Americi, roditelji sami pronalaze aplikaciju u prodavnicama i preuzimaju je. To nam je bio signal da ova priča ima smisla i van granica Crne Gore, što je cilj svakog startupa“, kazala je Gazivoda .

Govoreći o radu sa Fondom za inovacije, istakla je da su mentorska podrška i povratne informacije pomogle timu da ideju dodatno oblikuje.

„Kada smo ušle u proces sa Fondom za inovacije i dobile mentorsku podršku, dodatno smo shvatile koliko je važno da ideja bude testirana i validirana. Kroz feedback mentora i ljudi sa kojima smo razgovarale dobile smo potvrdu da rješavamo problem koji je stvaran i relevantan“, rekla je Gazivoda Martin.

Ona je navela da su izazovi sastavni dio startup procesa.

„U startupu definitivno ima mnogo uspona i padova. To je nešto što svi čujemo prije nego što uđemo u proces, ali dok sami ne krenete da razvijate svoju ideju, ne znate koliko je taj put zaista zahtjevan. Bilo je trenutaka kada razmišljate o odustajanju, ali onda se desi neka lijepa stvar, dobijete dobar feedback ili vidite da neko koristi aplikaciju, i to vam da energiju za naredni period“, poručila je Gazivoda Martin.

„Samo počnite. Niko ne zna sve odgovore na početku, ali kada krenete, stvari se otvaraju i vidite sljedeći korak. Programi podrške mogu biti dobar put da naučite kako da predstavite ideju, kako da je razvijate i kako da dobijete feedback“, poručila je Gazivoda.

Suosnivač startupa DomaPay Elmaz Feratović, kazao je da se njihov tim bavi centralizacijom i digitalizacijom računa, kako bi korisnici na jednom mjestu mogli da prate i plaćaju svoje obaveze.

„Često se dešava, naročito kada mijenjate stan ili ste podstanar, da nemate sve račune na jednom mjestu. Ne znate koji su plaćeni, da li je neki račun završio kod komšije ili da li je uopšte stigao vlasniku stana. Tako smo došli na ideju da centralizujemo sve račune na jednom mjestu“, rekao je Feratović.

Objasnio je da DomaPay korisniku omogućava da ima pregled svih računa za jedno ili više domaćinstava i da ih plati jednim klikom, uz mogućnost praćenja koji su računi plaćeni, a koji nijesu.

„Ideja je nastala iz ličnog iskustva. Dešavalo se da računi zalutaju, da ih ne platimo po nekoliko mjeseci, pa onda odjednom stigne veliki iznos. Drugi problem bio je sam proces plaćanja, jer je trebalo ići na platformu EPCG, Čistoće, Vodovoda i druge sisteme, što oduzima vrijeme“, naveo je Feratović.

Iako dolazi iz tehničke oblasti, kazao je da je kroz razvoj startupa shvatio da tehnologija nije dovoljna sama po sebi.

„Iako dolazim iz tehničke perspektive i po struci sam inženjer, razvoj ovog rješenja zahtijevao je mnogo više od tehnologije. Bilo je potrebno razumjeti biznis stranu, validirati ideju i istražiti tržište“, istakao je Feratović.

Prema njegovim riječima, prva validacija došla je kroz neformalne razgovore sa komšijama, prijateljima i ljudima iz okruženja, a zatim i kroz formalnu anketu.

„Vidjeli smo da više od 55 odsto ljudi i dalje plaća račune na šalterima. To znači da gube vrijeme čekajući ili prelazeći sa jedne platforme na drugu. Nakon istraživanja tržišta i validacije, bili smo sigurniji da Crnoj Gori treba ovakvo rješenje“, rekao je Feratović.

On je kao jedan od najvećih izazova naveo zatvorenost sistema velikih institucija.

„Iz naše perspektive, jedan od najvećih izazova bio je zatvoren sistem velikih institucija. Podaci nijesu lako dostupni niti povezani, a dokumentacija i procedure za integraciju nijesu uvijek jednostavne. To je bio veliki izazov, ali smo pokušali da se prilagođavamo, tražimo funkcionalan put i idemo ka finalnom rješenju“, rekao je Feratovi .

Govoreći o lekcijama iz startup procesa, Feratović je kazao da bi, da danas kreće ispočetka, ranije stavio veći fokus na tržište, korisnike i poslovni model.

„Na početku sam najviše razmišljao kako da proizvod bude tehnički savršen, a to je realno često nedostižno. Da danas počinjem ispočetka, prvo bih stavio fokus na detaljnu analizu tržišta, korisnika i održivosti biznis modela. Na kraju dana, korisnika ne zanima u kojoj tehnologiji je nešto napravljeno, već da li to rješava njegov problem i da li je održivo“, kazao je Feratović.

Ocijenio je da podrška Fonda za inovacije ima poseban značaj jer startupu daje potvrdu da ideja ima potencijal.

„Podrška Fonda bila je važna ne samo finansijski, već i kao validacija. Kada dobijete potvrdu da je vaše rješenje prepoznato kao startup, to vam daje dodatnu sigurnost. Mentorstvo je bilo posebno korisno, jer smo prolazili analize tržišta, poslovnog modela i različite alate koje možda sami ne bismo znali da primijenimo“, rekao je Feratović .

„Moj savjet je: validirajte. Razgovarajte sa ljudima različitih profila, ne samo sa ciljnom grupom. Nekad najbolje komentare dobijete od ljudi koji ne znaju ništa o oblasti kojom se bavite. Krenite od papira i olovke, zapišite ideju i počnite da je testirate kroz razgovore“, poručio je Feratović.

Nakon završenog panela usijedila je pitching sesija i  Prezentacija startup ideja studenata i srednjoškolaca, i na kraju proglašenje pobjednika  Konkursa za najbolju startup i peduzetničku ideju students Univerziteta Crme Gore.